AUTOR: Prof. dr. sc. Asima Akagić
Dud (lat. Morus) je listopadna drvenasta kultura koja se često naziva i murva, a rasprostranjena je u umjerenim i suptropskim područjima. Raste i na siromašnim tlima, pretežno pješčane strukture, a prilično je otporan na bolesti i štetočine, što mu, s aspekta održivosti, daje posebno mjesto. Zbog svojih senzornih, nutritivnih i terapeutskih svojstava dud se konzumira i kao svjež, ali i u prehrambenoj te u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji (slika 1).
Hemijski sastav duda
Svježi plodovi sadrže značajnu količinu šećera, dijetetskih vlakana, minerala i vitamina, ali i značajnu koncentraciju polifenolnih komponenti. Tako 100 grama svježih plodova duda osigurava 180 kJ (43 kcal), te 44 posto dnevnih potreba vitamina C i oko 14 posto potreba za željezom (Ashok Kadam et al., 2019). Listovi duda, također, sadrže značajnu koncentraciju mikronutrijenata poput željeza, kalija, fosfora, kalcija, ali i vitamina B 2 , C i K. Plodovi bijelog duda sadrže aminokiseline, a odnos esencijalnih i ukupnih aminokiselina iznosi 42 posto, što je podjednako kao u hrani bogatoj proteinima poput ribe i jaja (Jiang & Nie, 2015). S druge strane, dud sadrži neke važne alkaloide koji aktiviraju makrofage stimulirajući imunološki sistem i time štiteći humano zdravlje (Kim et al., 2013). Najvažniji alkaloidi izolirani iz listova duda su 1- deoksinojirimicin (DNJ), 1,4-dideoksi-1,4-imino-D-ribitol i 1,4-dideoksi-1,4-imino-D-arabinitol (Li et al., 2013). U plodu duda dominantno su zastupljene polinezasićene masne kiseline, čak oko 76 posto, što je više i u poređenju s jagodom (Giampieri et al., 2012). Također, dud sadrži značajnu koncentraciju polifenolnih komponenti, prije svega flavonoida i fenolnih kiselina, koji su uglavnom zaslužne za njegovu antioksidativnu aktivnost. Sadržaj flavonoida, kao najznačajnije polifenolne grupe, u crnom dudu iznosi 276 mg/100g i pod utjecajem je vrste, ali i stadija zrelosti (Chen et al., 2016). Među flavonoidima u listu duda uglavnom su zastupljeni rutin, kvercetin, kempferol i morin (Saini et al., 2023). U dudu je identificirano pet antocijanina, i to cijanidin-3-soforozid, cijanidin-3-glukozid, cijanidin-3-rutinozid, pelargonidin-3-glukozid i pelargonidin-3-rutinozid, koji su odgovorni za njegovu specifičnu boju.
Zdravstveni aspekt duda
Terapeutski značaj duda, prije svega bijelog (Morus alba), ali i crnog (Morus nigra) i crvenog (Morus rubra), prikazan je u drevnoj literaturi kroz “umjetnost dugovječnosti”. Tradicionalno se u liječenju niza oboljenja koriste kako plodovi tako i listovi, korijen, kora, ali i lateks duda. Zdravstveni benefiti duda odnose se prije svega na poticanje probave, smanjenje holesterola, gubitak težine, poboljšanje cirkulacije, izgradnju koštanih tkiva, ali i podizanje imuniteta. Plodovi bijelog duda pomažu u prevenciji određenih karcinoma, usporavaju proces starenja, smanjuju krvni pritisak, štite oči i generalno poboljšavaju metabolizam.
Komponente u dudu, ali i njegovim prerađevinama, koje su uglavnom zaslužne za zdravstvene benefite poput prevencije niza hroničnih oboljenja – kardiovaskularnih, kancerogenih, ali i neurodegenerativnih – jesu polifenoli, kao vodeći bioaktivni sastojci biljaka.
U istraživanjima, kako in vivo tako in vitro, utvrđeno je da su polifenolni metaboliti zaslužni za zaštitu ćelija ublažavajući oštećenja uzrokovana oksidativnim stresom. Kako je mozak posebno osjetljiv na oksidativni stres, koji nastaje usljed disbalansa između slobodnih radikala i antioksidanasa, to se on smatra vodećim uzročnikom neurodegenerativnih oboljenja, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Tako, naprimjer, uobičajeni tretman levodopom, posebno u naprednoj fazi Parkinsonove bolesti, nije efikasan jer izaziva i diskineziju. Fahimi&Jahromy (2018) proveli su istraživanje na životinjskim modelima kojima je inducirana Parkinsonova bolest 1-metil-4-fenil-1,2,3,6-tetrahidropiridinom. Nakon tretmana levodopom tokom dvije sedmice u prehranu je uključena različita koncentracija voćnog soka duda (5, 10 i 15 ml/kg). Nakon sedam dana utvrđen je pozitivan utjecaj soka na smanjenje diskinezije, posebno u koncentraciji od 15 ml/kg. Također, istraživači Turgut et al. (2015) utvrdili su da ekstrakt lista crnog duda (100 mg/kg) značajno ublažava kognitivna oštećenja starijih miševa usljed visokog antioksidativnog kapaciteta, ali i sposobnosti neutraliziranja slobodnih radikala.
Dud, kao i njegove prerađevine koriste se u tretmanu šećerne bolesti. Tako je istraživanjem provedenim u Kini utvrđeno da polisaharidi ploda bijelog duda ispoljavaju značajan antihiperglikemijski i antihiperlipidemijski efekt te da imaju potencijal za primjenu u tretmanu dijabetes melitusa tipa 2 (Jiao et al., 2017). Analiziran je (Sirikanchanaros et al., 2016) utjecaj ploda bijelog duda na lipidogram (profil lipida u krvi) ispitanika starosne dobi 30-60 godina. Poslije šestosedmičnog dnevnog unosa 45 g duda zabilježeno je značajno smanjenje ukupnog holesterola, ali i lipoproteina niske gustoće u krvi ispitanika. Nadalje, istraživači Lee et al. (2020) iznose da ekstrakt listova bijelog duda, fermentiran s 10 posto Cordyceps militaris pri odgovarajućoj koncentraciji, značajno stimulira lipolizu primarnih adipocita (masnih ćelija) te se može koristiti kao lipolitički agens protiv gojaznosti.
Listovi duda sadrže veliku količinu željeza, što utječe na bolju distribuciju kisika, a povećava i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. S druge strane, sadrži i resveratrol, koji pomaže u otklanjanju vazokonstrikcije (grčenja ili sužavanja krvnih sudova), značajno reducirajući mogućnost srčane insuficijencije, a također povećava proizvodnju azotnog oksida, koji je poznati vazodilatator. To znači da opušta krvne sudove i smanjuje šanse za stvaranje krvnih ugrušaka, a samim tim i srčanih problema poput moždanog ili srčanog udara (Kadam et al., 2019).
Etanolni ekstrakt peteljki bijelog duda pri koncentraciji od 20 i 40 µg/ml ispoljava protuupalni efekt inhibicijom nastanka NO (azot-oksida) supresijom proteina i iNOS (azot-oksid sintaze) mRNA (ribonukleinske kiseline). Autori Jan et al. (2021) iznose da su antocijanini uglavnom zaslužni za ovaj protuupalni efekt duda (Jan et al., 2021). Cijanidan 3-glukozid i cijanidin 3- rutinozid ispoljavaju protuupalni efekt kroz inhibiciju proinflamatornog citokina kod ksilenom izazvanog edema (otoka) uha miševa (Chen et al., 2016).
Na tržištu je dostupno mnogo lijekova za tretman raznih formi karcinoma, ali ih je vrlo malo efikasno, sigurno i bez nuspojava. U poređenju sa sintetskim i polusintetskim jedinjenjima, bioaktivne komponente zastupljene u biljkama su manje toksične i sigurnije. Ove komponente ispoljavaju antikancerogenu aktivnost kroz apoptozu tumorskih ćelija i zaustavljanjem ćelijskog ciklusa koji se smatra najboljim načinom u prevenciji ili borbi protiv nepravilnog ćelijskog rasta. Dud ima potencijal inhibicije proliferacije ćelija najvjerovatnije zbog prisustva flavonoida, koji su veoma efikasni protiv određenih vrsta raka (Dewanjee et al., 2017).
Listovi, plodovi te kora duda, ali i njegove prerađevine pokazuju i antimikrobni efekt. Tako sok od crnog duda ispoljava antimikrobni efekt na bakterije Bacillus spizizenii i Pseudomonas aeruginosa (Khalid et al., 2011), a sirće bijelog duda efekt na S. aureus, S. pyogenes, E. coli, E. faecalis, Erwinia carotovora, Klebsiella oxytoca, Bacillus cereus i Bacillus subtilis te antifungalni efekt na Candida albicans (Kaaraagac et al., 2016).
Novija istraživanja su fokusirana na utjecaj duda, odnosno njegovih prerađevina na zdravlje reproduktivnog sistema. Tako su istraživači Suryadinata et al. (2021) analizirali utjecaj unosa soka od crnog duda (3,25, 6,5 i 13 g dnevno) na povećanje broja spermatozoida modela izloženih duhanskom dimu. Utvrđeno je da veći dnevni unos soka od crnog duda uzrokuje veći broj Leydigovih ćelija, spermatocita i spermatida (15; 41,2 i 53) u modelima izloženim duhanskom dimu u odnosu na kontrolu (8,4; 30,6 i 35). Naime, usljed povećanja nivoa slobodnih radikala u tijelu, kao posljedica izlaganja cigaretnom dimu, dolazi do povećanja nezasićenih masnih kiselina u ćelijskoj membrani i smanjenja koncentracije antioksidanasa. Enzimski antioksidansi, poput superoksid-dismutaze i glutation-peroksidaze, ne mogu zaštititi spermatozoide od lipidne peroksidacije i oštećenja DNK. Povećanje nivoa antioksidanasa u tijelu unosom hrane koja sadrži značajnu količinu flavonoida, poput duda, reducira nivo slobodnih radikala, a samim tim reducira oštećenje spermatozoida i povećava njihov broj (Jamalan et al., 2016; Suryadinata et al., 2019).
Osim konzumiranja u formi čaja, ekstrakt listova duda može se koristiti kao preparat za njegu kože jer ublažava upalu i smanjuje sekreciju masti. Zbog antitironazne aktivnosti listovi duda su veoma efikasni za posvjetljivanje i sjaj kože (Suisse, 2017).
Generalno se može zaključiti da komponente poput 1-deoksinojirimicina, gama-aminobuterne kiseline, fitosterola, polifenola pomažu u održavanju nivoa šećera u krvi, krvnog pritiska, smanjenju nivoa holesterola, prevenciji raznih formi karcinoma te neurodegenerativnih oboljenja, dok vitamini A, B 1 , B 2 i C održavaju normalno zdravlje očiju, kože, jačaju imunitet te pšomažu regeneraciju tkiva.
Reference:
Ashok Kadam, R., Dattatray Dhumal, N., Bhimasha Khyade, V. (2019). The Mulberry, Morus
alba (L.): The Medicinal herbal source for human helath. Int.J.Curr.Microbiol.App.Sci 8(4):
2941-2964. https://doi.org/10.20546/ijcmas.2019.804.341.
Chen, H., Pu, J., Liu, D., Yu, W., Shao, Y., Yang, G., Xiang Z., He, N. (2016). Anti-Inflammatory
and Antinociceptive Properties of Flavonoids from the Fruits of Black Mulberry (Morus nigra
L.). PLoS ONE 11(4):e0153080. doi:10.1371/journal.pone.0153080.
Dewanjee, S., Joardar, S., Bhattacharjee, N., Dua, T.K., Das, S., Kalita, J., Manna, P.(2017).
Edible leaf extract of Ipomoea aquatica Forssk. (Convolvulaceae)attenuates doxorubicin-induced
liver injury via inhibiting oxidative impairment, MAPK activation and intrinsic pathway of
apoptosis. Food Chem.Toxicol. https://doi.org/10.1016/j.fct.2017.05.002.
Fahimi, Z., Jahromy, M.H. 82018). Effects of blackberry (Morus nigra) fruit juice on levodopa-
induced dyskinesia in a mice model of Parkinson's disease. J Exp Pharmacol. 4;10:29-35. doi:
10.2.
Giampieri, F., Tulipani, S., Alvarez-Suarez, J.M., Quiles, J.L., Mezzetti, B., Battino, M.
(2012). The strawberry: composition, nutritional quality, and impact on human health. Nutrition.
https://doi.org/10.1016/j.nut.2011.08.009.
Jamalan, M., Ghaffari, M.A., Hoseinzadeh, P., Hashemitabar, M., Zeinali, M. 82016). Human
Sperm Quality and Metal Toxicants: Protective Effects of some Flavonoids on Male
Reproductive Function. International journal of fertility & sterility. 10(2):215–223.
Jan, B., Parveen, R., Zahiruddin, S., Khan, U.M., Mohapatra, S., Ahmad, S. (2021). Nutritional
constituents of mulberry and their potential applications in food and pharmaceuticals: A review.
Saudi Journal of Biological Sciences 28: 3909–3921147/JEP.S161782. PMID: 30013404;
PMCID: PMC6037159.
Jiang, Y., Nie, W.J. (2015). Chemical properties in fruits of mulberry species from the Xinjiang
province of China. Food Chem. https://doi.org/10.1016/j.foodchem.2014.11.083.
Jiao, Y., Wang, X., Jiang, X., Kong, F., Wang, S., Yan, C. (2017). Antidiabetic effects of Morus
alba fruit polysaccharides on high-fat diet- and streptozotocin-induced type 2 diabetes in rats. J
Ethnopharmacol. 6;199:119-127. doi: 10.1016/j.jep.2017.02.003.
Kadam, R.A., Dhumal, N.D., Khyade, V. (2019). The Mulberry, Morus alba (L.): The medicinal
herbal source for human health. International Journal of Current Microbiology and Applied
Sciences. 8(04):2941-2964.
Karaagac, R.A., Aydogan, M.N., Koseoglu, M.S. (2016). An investigation onantimicrobial and
antioxidant activities of naturally produced mulberryvinegar. J. Pharm. Biol. 6(1):34-39.
Khalid, N., Fawad, S.A., Ahmed, I. (2011). Antimicrobial activity, phytochemical profile and
trace minerals of black mulberry (morus nigra l.) fresh juice. Pakistan J. Bot 43:91-96.
Kim, S.B., Chang, B.Y., Jo, Y.H., Lee, S.H., Han, S.B., Hwang, B.Y., Kim, S.Y., Lee,
M.K.(2013). Macrophage activating activity of pyrrole alkaloids from Morus alba
fruits. J. Ethnopharmacol. https://doi.org/10.1016/j.jep.2012.11.007.
Lee, M.R., Kim, J.E., Park, J.W., Kang, M.J., Choi, H.J., Bae, S.J., Choi, Y.W., Kim, K.M.,
Hong, J.T., Hwang, D.Y. (2020). Fermented mulberry (Morus alba) leaves suppress high fat diet-
induced hepatic steatosis through amelioration of theinflammatory response and autophagy
pathway. BMC Complement. Med.Ther. https://doi.org/10.1186/s12906-020-03076-2.
Li, Y.G., Ji, D.F., Zhong, S., Lv, Z.Q., Lin, T.B. (2013). Cooperative anti-diabetic effects of
deoxynojirimycin-polysaccharide by inhibiting glucose absorption and modulating glucose.
metabolism in streptozotocin-induced diabetic mice. PloS One.
https://doi.org/10.1371/journal.pone.0065892.
Saini, T., Sharma, S., Singh,H., Jaglan, P. (2023). Exploring the nutritional and medicinal
benefits of mulberry leaf: A comprehensive review. The Pharma Innovation Journal 12(5): 1096-
1102.
Sirikanchanarod, A., Bumrungpert, A., Kaewruang, W., Senawong, T., Pavadhgul, P.
The effect of mulberry fruits consumption on lipid profiles in hypercholesterolemic subjects: a
randomized controlled trial. J. Pharm. Nutr. (2016). Sci. https://doi.org/10.6000/1927-
5951.2016.06.01.2.
Suisse, M. (2017). Mulberry Extract: The natural alternative to Hydroquinone, Natural skin care
blog. https://www.makari.com/blog/mulberry-extract-natural-alternative-hydroquinone/.
Suryadinata, R.V., Sukarno, D.A., Sardjono, S.C., Adriani, M. (2021). Antioxidant activity in red
mulberries on sperm development exposed by cigarette smoke. Bali Medical Journal (Bali
MedJ), 10 (2): 583-586 P-ISSN.2089-1180, E-ISSN: 2302-2914.
Suryadinata, R.V., Wirjatmadi, B., Adriani, M., Sumarmi, S.(2019). The effects of exposure
duration to electronic cigarette smoke on differences in superoxide dismutase and
malondialdehyde in blood of wistar rats. Int J Curr Pharm Res. 11(3):13–16.
Turgut, N.H., Mert. D.G., Kara, H., Egilmez, H.R., Arslanbas, E., Tepe, B., Gungor, H., Yilmaz,
N., Tuncel, N.B. (2016). Effect of black mulberry (Morus nigra) extract treatment on cognitive
impairment and oxidative stress status of D-galactose-induced aging mice. Pharm Biol.
54(6):1052-64. doi: 10.3109/13880209.2015.1101476.
