Esma Karahmet Farhat, mr.ph., specijalista nutricionizma
Crijevna mikrobiota ili mikroflora predstavlja sve žive mikroorganizme koji su nastanjeni u
gastrointestinalnom traktu, primarno u debelom crijevu gdje ih ima najviše. Iako se crijevna
mikroflora najčešće izjednačava s bakterijama, tu su prisutni i virusi, gljivice i protozoe. Broj
mikroorganizama u crijevima prelazi trilion pojedinačnih stanica, organiziranih u preko 3000
različitih vrsta. Ukupna masa crijevne mikroflore iznosi 1 do 2 kg. Formiranje i oblikovanje
jedinstvene crijevne mikroflore počinje rođenjem i najintenzivnije se odvija tokom prvih tri
do pet godina života zbog čega taj period djetinjstva i najvažniji za formiranje dobrog
imuniteta i osnove dobrog zdravlja. Crijevna mikroflora je podložna brojnim varijacijama i
utjecajima, kao što su:
− spol, pa tako žene imaju veću raznolikost i brojnost crijevne mikroflore
− životna sredina, ljudi koji žive u ruralnoj sredini imaju veću raznolikost i brojnost crijevne
mikroflore u odnosu na ljude koji žive u urbanim sredinama
− godišnja doba, crijevna mikroflora se mijenja shodno promjeni godišnjih doba čak oko 20
posto
− hrana, dovoljno je samo pet dana promjenjenog načina prehrane da dođe promjene sastava
i brojnosti crijevne mikroflore
− cirkadijani ritam, redovito spavanje između 22h i 6h potiče povećanje raznolikosti i broja
mikroorganizama crijevne mikroflore
− tjelesna aktivnosti pozitivno utječe na povećanje broja i raznolikosti crijevne mikroflore
− hronični stres, stanje koje smanjuje raznolikost i broj mikroorganizama u crijevima
− biološka starost, starenjem smanjuje se raznolikost i broj mikroorganizama koji žive u
našim crijevima.
Uloga crijevne mikroflore u ljudskom organizmu je toliko značajna da je stručnjaci često
nazivaju „nevidljivim“ organom. Najznačajnije uloge ima u:
− očuvanju cjelovitosti i nepropusnosti epitela crijeva,
− proizvodnji vitamina (poput vitamina K, B9 i B12),
− pomoći i olakšanju apsorpcije vitamina i minerala,
− olakšanju varenja hrane,
− održanju pH vrijednosti i acido-baznog statusa u crijevima,
− regulaciji lučenja enzima,
− održavanju hormonske ravnoteže,
− regulaciji glikemije (razine šećera u krvi),
− regulaciji holesterolemije (razine holesterola u krvi),
− jačanju imuniteta…
Mikroorganizme, shodno njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje i organizam, možemo
podijeliti na one koji doprinose očuvanju dobrog zdravlja i ravnoteže u organizmu (i njih
nazivamo dobre bakterije), zatim one koji u malom broju imaju neutralan, a u velikom broju
negativan utjecaj na zdravlje i održanje ravnoteže u organizmu, i one koji imaju isključivo
negativan utjecaj na ljudsko zdravlje (tzv. patogeni).
Najveći utjecaj na raznolikost i broj mikroorganizama u našim crijevima ima upotreba
antibiotika, koja znatno smanjuje broj i raznolikost dobrih bakterija u našim crijevima. Zato
antibiotike nije preporučljivo uzimati često (u vremenskom rasponu kraćem od 1,5 godine),
samoinicijativno ili „na svoju ruku“ i bez preporuke ljekara. Nakon upotrebe antibiotika
nastupi stanje u kojem se smanji broj i raznolikost dobrih bakterija, ili se naruši odnos broja
dobrih i patogenih bakterija – takvo stanje se naziva disbioza.
Crijevna disbioza može nastati vremenom kao posljedica nebalansirane prehrane, nedovoljno
sna, zbog hroničnog stresa, uzimanja određenih lijekova, starenjem i slično. Utvrđeno je da
su sa crijevnom disbiozom povezane mnoge bolesti današnjice poput depresije, anksioznosti,
demencije, Alzheimerove bolesti, debljine, masne jetre, „tihe“ upale niskog intenziteta,
upalnih bolesti crijeva, inzulinske rezistencije, šećerne bolesti tip 1 i tip 2, kardiovaskularnih
bolesti, niz autoimunih bolesti (poput reumatoidnog artritisa ili bolesti štitne žlijezde),
endometrioze, PCOS (policistične bolesti jajnika), neplodnosti, kožnih bolesti, akni,
smanjene otpornosti na virusne infekcije… (Slika 1.).
Veza je uzročno – posljedična, a ponovno uravnoteženje crijevne mikroflore pomaže
olakšavanju simptoma bolesti, a nekada čak i doprinosi njhovom povlačenju.
Reference:
- Karahmet Farhat E., Karahmet Sher E., Džidić-Krivić A., Banjari I., Sher F. Functional biotransformation
of phytoestrogens by gut microbiota with impact on cancer treatment. Journal of Nutritional Biochemistry.
118:109368, 2023. - Džidić-Krivić A., Kusturica J., Karahmet Sher E., Selak N., Osmančević N., Karahmet Farhat E., Sher F.
Effects of intestinal flora on pharmacokinetics and pharmacodynamics of drugs. Drug Metab Rev. 55(1-
2):126-139, 2023. - Elias-Oliveira J., Leite J.A., Pereira I.S., et al. NLR and Intestinal Dysbiosis-Associated Inflammatory
Illness: Drivers or Dampers?. Frontiers. 11, 2020. - Evans T., Ali U., Anderton R., Raby E., et al. Lower gut dysbiosis and mortality in acute critical illness: a
systematic review and meta-analysis. Intensive care medicine experimental. 11(6), 2023. - Baptista L.C., Sun Y., Carter C.S., Buford T.W. Crosstalk Between the Gut Microbiome and Bioactive
Lipids: Therapeutic Targets in Cognitive Frailty. Frontiers in Nutrition. 7, 2020.
