AUTORI: Dika Šabanović, bacc. nutri., Bilal Dacić, bacc. nutri.
O gorkoj dinji
Gorka dinja (Momordica charantia L) pripada porodici Cucurbitaceae. To je višenamjenska
biljka koja se uzgaja širom svijeta, a najviše u azijskom predjelu gdje je sastavni dio njihove
prehrane. Postoji više sorti gorke dinje, različitog porijekla, vremena žetve i ovisno od tih
parametara, udio hemijskih sastojaka varira. Poznata je i pod drugim nazivima, kao što su
karela, balzam kruška ili foo-gwa, ovisno o kulturi zemlje gdje se uzgaja i koristi (Islam i sar.,
2008.) . Gorka dinja ima najveće nutritivne vrijednosti među tikvicama i sadrži preko 30
nutrijenata (tabela 1), uključujući ugljikohidrate, proteine, vlakna, vitamine, te druge
bioaktivne supstance. Ima karakterističan gorak okus, a gorčina varira u zavisnosti od boje
ploda i vrste.
Tablica 1 . Nutritivne vrijednosti gorke dinje (Lucas i sar., 2010.)
Nutrijenti Količina na 100gr
Voda 94,03
Energija (kcal) 17,0
Proteini, g 1,0
Masnoće, g 0,17
Suha materija, g 1,10
Karbohidrati, g 3,70
Dijetetska vlakna, g 2,80
MINERALI
Kalcijum, mg 19,0
Željezo, mg 0,43
Magnezijum, mg 17,0
Fosfor, mg 31,0
Kalij, mg 296,0
Natrij, mg 5,0
Cink, mg 0,80
Bakar, mg 0,034
Mangan, mg 0,089
Selen, μg 0,20
VITAMINI
Vitamin C, mg 84,0
Tiamin, mg 0,040
Riboflavin, mg 0,040
Niacin, mg 0,400
Pantenonska kiselina, mg 0,212
Vitamin B6, mg 0,043
Folat, μg 72,0
Vitamin A, μg RAE 24,0
Karoten (beta), μg 190
Karoten (alfa), μg 185
Lutein i zeaksantin, μg 170
Gorki okus, po kojem je voće nazvano, nastaje zbog alkaloida momordicina.. Zelena gorka
dinja obično je najgorča, dok je bijela manje gorka. Kada gorka dinja dostigne punu zrelost,
može postati narandžasta (Islam i Jalaluddin, 2019.) .
Terapeutska svojstva
Gorka dinja je prirodni proizvod sa potencijalnom sposobnošću da prevaziđe ili odloži proces
starenja zbog prisustva bioaktivnih molekula, te je poznata po tome da pruža pomoć u borbi
protiv raznih oboljenja.
− Tradicionalno, gorka dinja se koristi kao narodni lijek i sadrži mnoge bioaktivne
komponente i proteine koji pokazuju potencijalnu antikancerogenu aktivnost bez
značajnih nuspojava. Preventivni i terapeutski efekti sirovog ekstrakta gorke dinje ili
izolovanih komponenti na više vrsta raka proučavaju se na modelima baziranim na
ćelijskoj liniji i životinjskim modelima. Mnoge kliničke studije su provedene kako bi
se istražila uloga gorke dinje u prevenciji gotovo svih vrsta karcinoma (rak na debelom
crijevu (Chipps i sar., 2012.) , mozgu (Jiang i sar., 2018.) , grudima (Ray i sar., 2010.) ,
brezima (Brennan i sar., 2012.) , jetri (Nerurkar i sar., 2005.) , plućima (Fan i sar.,
2015.) , jajnicima (Dhar i sar., 2018. )…
− U Turskoj se koristi ekstrakt maslinovog ulja i svježeg ploda gorke dinje ili suha gorka
dinja pomiješana sa medom za liječenje peptičkog ulkusa. Ranije animalne studije
provedene s ekstraktom maslinovog ulja svježeg ploda, suhog ploda gorke dinje u
medu i etanolnom ekstraktu suhog ploda pokazale su da svi posjeduju citoprotektivni
učinak na želudac pacova (Gürbüz i sar., 2000.) . Takođe se navodi da plodovi
sprečavaju rast Helicobacter pylori, bakterije odgovorne za razvoj čira na želucu i
dvanaestopalačnom crijevu (Ekici, 2019.) .
− Gorka dinja je dobar izvor fenolnih jedinjenja. Fenolni ekstrakti su pokazali visok
inhibicijski učinak kako bi spriječili oksidaciju lipida (Islam i sar., 2006.) . Poznato je
da nastanku raka i sličnih bolesnih stanja često prethodi oksidativni stres uzrokovan
prisustvom slobodnih radikala u ćelijama. Istraživanja pokazuju da je moćna biljka
bogat izvor antioksidansa i potencijalno može biti korisna protiv štetnog djelovanja
slobodnih radikala. Posebno su kora i sjemenke voća bogati fenolnim spojevima koji
imaju jak antioksidativni potencijal (Ekici, 2019.) .
− Kliničke znakove antimikrobnog djelovanja širokog spektra pokazuje ekstrakt lista
gorke dinje. Dokazano je da ekstrakt biljke ima antiprotozoalno djelovanje, a vodeni ili
alkoholni ekstrakt listova gorke dinje i antibakterijsko djelovanje protiv Salmonelle,
Pseudomonas aeruginose, E. coli, Bacillusa i Streptococcusa. Isto tako, istraživano je
antimikrobno djelovanje gorke dinje i otkriveno je da na Staphylococcus aureus najviše
utječe eterično ulje gorke dinje, čak i u niskoj dozi od 125 do 500 μg/ml, dok su E.coli i
C. albicans osjetljivi na razinu od 500 μg /ml (Braca i sar., 2008.).
− Gorka dinja može imati vrijednu ulogu u zbrinjavanju oba oblika dijabetesa – dijabetes
melitusa ovisnog o inzulinu i dijabetes melitusa neovisnog o inzulinu (Abascal i
Yarnell, 2005.) . Neka klinička istraživanja pokazala su da gorka dinja snižava razinu
glukoze u krvi i HbA1c te poboljšavajući toleranciju glukoze kod nekih pacijenata s
dijabetesom tipa 2 (Dans i sar., 2007.) . Potencijalni hipoglikemijski mehanizam
djelovanja gorke dinje očituje se u smanjenju apsorpcije glukoze ovisne o Na + i K + na
membrani četkastog ruba i inhibicije intestinalne apsorpcije monosaharida i
aminokiselina (Ahmed i sar., 2004.) .
Toksična svojstva
Unatoč nekoliko eksperimenata koji pokazuju potencijalne zdravstvene prednosti gorke dinje,
zabilježeni su i štetni efekti. Neke nuspojave detektovane kod ljudi uključuju dijareju
(proljev) i glavobolju. Hipoglikemijska koma i konvulzije (grčevi) su također prijavljeni kod
djece nakon unosa čaja od gorke dinje. Pokazalo se da vicin, glikozidni spoj izolovan iz gorke
dinje, izaziva simptome favizma. Zbog ograničenih studija na ljudima s gorkom dinjom,
ozbiljnost ovih nuspojava i doze koje su odgovorne za ove efekte su slabo analizirane (Lucas i
sar., 2010.) .
Visoke doze ekstrakta soka izazvale su trbušne konvulzije, nervne smetnje, respiratorne
probleme i moguću smrt . Također obdukcija je pokazala kongestiju pluća, srca, abdomena i
crijeva, srce je bilo napunjeno krvlju, a sluznica oka cijanozirana. Ovi nalazi naglašavaju
činjenicu da određeni ekstrakti gorke dinje možda nisu sigurni i treba razmotriti alternativne
preparate ili uključivanje razumnih količina gorke dinje u ishranu (El Batran i sar., 2006.) .
Reference:
- Abascal, K. and Yarnell, E. (2005) ‘Using Bitter Melon to Treat Diabetes’, Alternative
and Complementary Therapies, 11(4), pp. 179–184. Available at:
https://doi.org/10.1089/act.2005.11.179. - Ahmed, I. et al. (2004) ‘Beneficial effects and mechanism of action of Momordica
charantia juice in the treatment of streptozotocin-induced diabetes mellitus in rat’,
Mol. Cell. Biochem., 261, p. 63. - Brennan, V.C., Wang, C.-M. and Yang, W.-H. (2012) ‘Bitter Melon (Momordica
charantia) Extract Suppresses Adrenocortical Cancer Cell Proliferation Through
Modulation of the Apoptotic Pathway, Steroidogenesis, and Insulin-Like Growth
Factor Type 1 Receptor/RAC-α Serine/Threonine-Protein Kinase Signaling’, Journal
of Medicinal Food, 15(4), pp. 325–334. Available at:
https://doi.org/10.1089/jmf.2011.0158. - Chipps, E.S. et al. (2012) ‘Cytotoxicity Analysis of Active Components in Bitter
Melon (Momordica charantia) Seed Extracts Using Human Embryonic Kidney and
Colon Tumor Cells’, Natural Product Communications, 7(9), p.
1934578X1200700926. Available at: https://doi.org/10.1177/1934578X1200700926. - Dans, A. et al. (2007) ‘The effect of Momordica charantia capsule preparation on
glycemic control in type 2 diabetes mellitus needs further studies’, J. Clin. Epidemiol.,
60, p. 554. - Dhar, D. et al. (2018) ‘Bitter melon juice exerts its efficacy against pancreatic cancer
via targeting both bulk and cancer stem cells’, Molecular Carcinogenesis, 57(9), pp.
1166–1180. Available at: https://doi.org/10.1002/mc.22833. - Ekici, H. (2019) ‘The Pharmacological Effects of Bitter Melon’, Journal of Dairy &
Veterinary Sciences, 8(5). Available at:
https://doi.org/10.19080/JDVS.2019.08.555747. - El Batran, S.A.E.S., El-Gengaihi, S.E. and El Shabrawy, O.A. (2006) ‘Some
toxicological studies of Momordica charantia L. on albino rats in normal and alloxan
diabetic rats’, Journal of ethnopharmacology, 108(2), pp. 236–242. - Fan, X. et al. (2015) ‘α‑MMC and MAP30, two ribosome‑inactivating proteins
extracted from Momordica charantia, induce cell cycle arrest and apoptosis in A549
human lung carcinoma cells’, Molecular Medicine Reports, 11(5), pp. 3553–3558.
Available at: https://doi.org/10.3892/mmr.2015.3176. - Gürbüz, İ. et al. (2000) ‘Anti-ulcerogenic effect of Momordica charantia L. fruits on
various ulcer models in rats’, Journal of Ethnopharmacology, 71(1–2), pp. 77–82.
Available at: https://doi.org/10.1016/S0378-8741(99)00178-6. - Islam, M.A. et al. (2008) ‘A mixture of trans, trans conjugated linoleic acid induces
apoptosis in MCF-7 human breast cancer cells with reciprocal expression of Bax and
Bcl-2’, J. Agric. Food Chem., 56, p. 5970. - Islam, S. and Jalaluddin, M. (2019) ‘Biological Functions and Sensory Attributes of
Different Skin Colored Bitter Melon (Momordica charantia L.) Varieties’, vol.5. - Islam, S., Jalaluddin, M. and Hettiarachchy, N. (2006) ‘Potential Chemo-preventative
Activities in Relation to Polyphenolic Contents of Bitter Melon Varieties (Momordica
charantia L.)’. - Jiang, Y. et al. (2018) ‘MAP30 promotes apoptosis of U251 and U87 cells by
suppressing the LGR5 and Wnt/β-catenin signaling pathway, and enhancing Smac
expression’, Oncology Letters [Preprint]. Available at:
https://doi.org/10.3892/ol.2018.8073. - Lucas, E.A. et al. (2010) ‘Chapter 35 – Health Benefits of Bitter Melon (Momordica
charantia)’, in R.R. Watson and V.R. Preedy (eds) Bioactive Foods in Promoting
Health. San Diego: Academic Press, pp. 525–549. Available at:
https://doi.org/10.1016/B978-0-12-374628-3.00035-9. - Nerurkar, P.V. et al. (2005) ‘Microsomal Triglyceride Transfer Protein Gene
Expression and ApoB Secretion Are Inhibited by Bitter Melon in HepG2 Cells1,2’,
The Journal of Nutrition, 135(4), pp. 702–706. Available at:
https://doi.org/10.1093/jn/135.4.702. - Ray, R.B. et al. (2010) ‘Bitter melon (Momordica charantia) extract inhibits breast
cancer cell proliferation by modulating cell cycle regulatory genes and promotes
apoptosis’, Cancer Res., 70, p. 1925.
