Sezona je praznika, proslava, okupljanja porodice i prijatelja i velikih količina hrane. Veoma
ukusni izazovi su svuda oko nas i najčešće traju nedjeljama zaredom.
Kad pitate nekog kako je bilo na proslavi, putovanju i slično vjerovatno će vam reći šta je tamo
jeo. Skoro je pravilo da ne možemo ni da pomislimo na neki praznik, a da se pri tom ne sjetimo
hrane od koje nam „polazi voda na usta“. Prisjećanje na praznične trpeze izaziva osmjeh na licu i
povratak u djetinjstvo, prisjećanje na baku ili djeda, rođake, na povratak domu, kući, sebi…
Jasno je da hrana nije samo gorivo. Hrana budi uspomene jer je isprepletena u tradiciju i
naslijeđe koje njegujemo, povezana je sa našim odnosima sa drugim ljudima, daje osjećaj
autentičnosti zbog recepta koji se generacijama koristi u porodici, može da ima religijski ili
duhovni značaj, vežemo je za osjećaj dobrobiti za zdravlje, osjećaj brige za druge, pa čak i za
izražaj kreativnosti. Mnogi aspekti koje ne možemo, a i ne trebamo zanemariti, sjedinjeni su u
doživljaj onoga šta jedemo i daju jedinstven užitak.
To su lijepe strane praznika i praznične trpeze koje ne treba odbaciti, ali treba napomenuti da su
poslednjih decenija trpeze sve obilnije, hrana raznovrsnija, kreativnost izraženija i izazov veći.
Kako se u novo vrijeme nositi s ovim izazovima i kako istovremeno uživati i ne dovesti se do
prejedanja i gomilanja kilograma?
- Dozvolimo sebi da uživamo.
Ukoliko, dočekujemo praznike sa grčem u stomaku i strahom od hrane dovodimo se u stanje
povećanog stresa što svakako ne želimo i što nas može dodatno odvesti u prejedanje. Zbog
toga, sebi dajemo dozvolu da učestvujemo u prazničnim okupljanjima i da jedemo šta
želimo. - Pripazite na ukupnu količinu hrane i nemojte gladovati prije proslave.
Praznici često podrazumjevaju slijedove u obroku u vidu predjela, meze, supe, sarme, mesa,
torti i kolača. Ukoliko dođemo na proslavu veoma gladni vjerovatno da ćemo već u predjelu
pojesti količinu koja bi nam bila dovoljna za cijeli obrok. Ako smo prethodni obrok imali u
razumnom vremenu i pritom je to bio obrok pravilno kombinovanih namirnica koji ne
dovode do velikog i naglog skoka glukoze veće su šanse da jedemo manje količine hrane iz
svakog slijeda i da se ne prejedamo. - Pravilno kombinujte svoj tanjir.
To znači da kombinujete skrob i jednostavne šećere (iz hljeba, peciva….) sa mastima i
proteinima (npr. iz mesa, mahunarki, sira..) ili vlaknima (iz povrća). Umjesto bijelog hljeba
birajte integralni, projice, kukuruze. Dodajte priloge pripremljene s povrćem (poželjno je da
krompir bude hladan). Ukoliko imate priliku poželjno je započeti jelo sa zelenom salatom
(rukolom, matovilcem…) s dodatkom jabukovog sirćeta. - Jedite polako i svjesno toliko da u svakom zalogaju uživate.
- Birajte vodu i izbjegavajte sokove i druge napitke sa puno šećera, pivo, koktele i likere.
Ukoliko konzumirate alkohol za praznike radije uzmite vino ili neko jako alkoholno piće sa
kockicama leda. Dodajte uz to čašu vode ili mineralne vode, ili soda vode, sa limunom ili
limunadom. - Torte i kolače.
Slatko uvijek jedite na kraju. Ukoliko nemate drugih ograničenja, praznikom se počastite i
kolačima. Svjesno odaberite šta vam se dopada. Trik koji često pomogne da se ne pretjera s
kolačima može biti da kad stavite pred sebe komad, povučete crtu viljuškom do koje ćete
pojesti (dozvolite sebi 2/3 ili polovinu komada). To su te male prilagodbe koje nas neće puno
ograničavati i obeshrabriti, ali koje doprinose značajnim promjenama na duge staze. - Prošetajte poslije jela, šetnja oko kuće ili zgrade je dovoljna.
- Poslije praznika se vratite u svoj ritam ishrane i životnog stila.
