Preuzeto sa: Akta.ba (16.9.2023.) / Izvor: Fena
Prva generacija studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, njih 25, uspješno završava Bakalaureat/bachelor Studijski program Nutricionizam. Cilj ovog studijskog programa koji je uveden 2020. godine je univerzitetsko obrazovanje i osposobljavanje bakalaureata iz oblasti nutricionizma, čime se povezuju srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sistem.
Autorica i voditeljica studija nutricionizma, koji se razvija i obećava perspektivnost za mlade studente, je prof.dr. Irzada Taljić, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je u intervjuu za Fenu pojašnjava da je postojala potreba osnivanja Studija nutricionizma jer se svijest ljudi o pravilnoj prehrani i zdravom načinu života mijenja te su potrebe za stručnjacima tog obrazovanja sve veće.
“Svjedoci smo da je sve više biciklista, ljudi vole planinariti, a gotovo svako dijete trenira neki sport. Povećan je i broj prehrambenih artikala, funkcionalne hrane, bez glutenskih proizvoda, bez laktoznih proizvoda, proizvoda za dijabetičare, malu djecu, u odnosu na raniji period”, ističe Taljić.
No, iako ima puno sportskih i fitnes klubova, njihova manjkavost je što ih vode oni koji nisu stručni – odmah ponude program ishrane, nekad isti za sve, bez ozbiljnih razgovora o psihofizičkom stanju organizma osobe. Postojala su i savjetovališta za ishranu, a savjetnici nisu bili educirani.
“Kada ljudi traže savjet to znači da se svijest o zdravom načinu života povećava. Stoga je bilo potrebno, a i potrebe tržišta su takve, da školujemo ljude koji će biti stručnjaci u toj oblasti. Potrebe za nutricionistima imaju i farmaceutska industrija, prehrambena industrija, savjetovališta o ishrani, institucije koje nude kolektivnu ishranu (predškolske i školske ustanove, kasarne, domovi za stare osobe)”, pojašnjava profesorica Taljić.
Školovani, stručni ljudi, smatra ona, trebaju naći svoje mjesto u institucijama, poput Agencije za sigurnost hrane, ministarstvima obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva.
“Na tim mjestima je potrebna osoba, nutricionista koji će znati smjernice o pravilnoj ishrani, koji nutrijenti su potrebni djetetu, a koji starijoj osobi. U konačnici, koji će znati da uradi državne, nacionalne smjernice i pravilnike o pravilnoj prehrani”, podvlači i dodaje kako u tome prednjače Hrvatska i Slovenija, koji već imaju nacionalne smjernice o prehrani.
Studij nutricionizma na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA, kaže Taljić, razvijen je po uzoru na najstariji studij nutricionizma u Wageningenu, Holandija, a modificiran je u odnosu na bh. standard i potrebe. Studenti imaju mogućnost odabira izbornih predmeta na bilo kojem univerzitetu u svijetu pri čemu mogu koristiti programe mobilnosti ERASMUS i koji im se po povratku priznaju.
Da je osnivanje studija Nutricionizam dobar potez UNSA, pokazuju i rezultati stručne prakse koju studenti polažu kod brojnih ustanova i firmi, sportskih klubova. Rukovodioci tih firmi, prepoznali su potrebu za stručnjacima nutricionizma i već im nude posao.
Svijest o pravilnoj ishrani, zdravom načinu života prepoznaje i bh. društvo i građani, ali, kako kaže profesorica Taljić, životne ne/prilike, teška ekonomska situacija, kontaminiran politički prostor i sigurnost, ne dozvoljavaju da se malo više posvete sebi, svom tijelu, svom zdravlju.
Ali, ima nade, ocjenjuje profesorica Taljić, te je dala nekoliko preporuka i savjeta kako se pravilno hraniti, a da ne bude skupo.
“Hraniti se pravilno ne znači hraniti se skupo. Tako na primjer, treba se konzumirati voće i povrće koje je sezonsko, koje rastu na našem geografskom području, na našem podneblju. Konzumacijom sezonskog voća i povrća imamo velike benefite jer je tad voće i povrće na vrhuncu zrelosti, a i jeftinije je tada”, naglašava Taljić.
Ugljikohidratne namirnice (hljeb, peciva, tjestenine, riža, žitarice) cjenovno su dostupni širim narodnim masama, a hljeb i peciva jesti od integralnog brašna, ražev, crni hljeb i peciva. Pritom, ne treba unositi duplu količinu ugljikohidrata, jer na primjer, uz krompir, rižu nije potreban hljeb. Bijeli hljeb nema ni vitamina ni minerala, a hljeb od integralnog brašna koji nastaje mljevenjem cijelog zrna žitarice sadrži i minerale i vitamine.
Meso je proteinska namirnica, ali ih treba unositi u količini u kojoj ih organizam može iskoristiti, a to se računa po površini ljudskog organizma i aktivnosti koju čovjek obavlja. Uravnotežen obrok čini mala količina mesa, uz neku ugljikohidratnu namirnicu, salatu, voće.
Tradicionalna ishrana je dio našeg identiteta, ali danas naše tradiocionalne kolače, koji su uglavnom agdali, možemo modifikovati, da bi smanjili količinu šećera i putera.
“Ne treba izbjegavati nijednu grupu namirnica, ali mora postojati svjesno jedenje (odvojiti vrijeme za obrok, ne jesti uz TV), jesti umjereno, a ovisno o hrani je i naše raspoloženje te efikasnost”, kazala je.
Za one koji se žele više informisati o nutricionizmu, u Sarajevu je osnovano i Udruženje za primijenjeni nutricionizam u BiH, a članovi su nutricionisti iz BiH i regije. Postojala je potreba jer ljudi traže savjet, stoga Udruženje okuplja stručnjake, ljekare, farmaceute, prehrambene tehnologe, kineziologe sa završenim specijalističkim studijima nutricionizma, te studente bachelor studija. To je spoj mladosti (poznavanje noviteta povezanih sa programima, AI) i starog teorijskog znanja sa dugim nizom godina provedenih u praksi.
“Osnova je ta da imamo inkubator ljudi, ideja i znanja koji će raditi na promovisanju zdravog načina življenja”, zaključila je prof.dr. Irzada Taljić, profesor UNSA u intervjuu za Fenu.
Studijski program nutricionizma na UNSA, upravo to pruža našoj državi, jer prema prirodi, prevashodno obuhvata naučno polje biotehničkih i prirodnih nauka, a na predmetima koji obuhvataju polja medicinskih, društvenih i humanističkih nauka su angažirani predavači sa tih fakulteta UNSA.
Uz nosioce predmeta u nastavnom procesu sudjeluju i gostujući profesori sa univerziteta iz regiona i šire.
