Infektivne bolesti u svom ranom stadiju često imaju vrlo sličnu kliničku sliku – povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, slabost i malaksalost, probavne smetnje od mučnine, nadutosti, povraćanja ili dijareje. Takvi nespecifični simptomi otežavaju diferencijalnu dijagnozu i često zahtijevaju laboratorijsku potvrdu. Jedna od takvih bolesti je i leptospiroza, akutna bakterijska zoonoza koja može dovesti do teških komplikacija ako se ne liječi na vrijeme – uključujući oštećenje jetre, bubrega i centralnog nervnog sistema.

Upravo zbog toga, osim pravovremene dijagnostike i antibiotske terapije, ishrana predstavlja važnu podršku u borbi organizma protiv infekcije. Pravilno odabrana ishrana može smanjiti trajanje bolesti, olakšati simptome, ojačati imunitet i spriječiti gubitak mišićne mase i dehidraciju.

Ciljevi nutritivne terapije kod infektivnih bolesti

  • Jačanje imunološkog sistema
  • Smanjenje upalnih procesa
  • Očuvanje funkcije jetre i bubrega
  • Nadoknada tekućine i elektrolita
  • Prevencija katabolizma (gubitka mišićne mase i tjelesne težine).

1. Hidratacija – osnovna terapijska mjera

Kod povišene temperature, povraćanja i proljeva dolazi do značajnog gubitka tekućine i elektrolita. To zahtijeva pravovremenu i ciljanu rehidraciju. Preporučuju se:

  • Voda s dodatkom elektrolita (farmaceutske rehidracijske otopine ili prirodni rastvori poput supe, surutke)
  • Biljni čajevi (kamilica, šipak, blagi zeleni čaj)
  • Izotonični napici bez dodanog šećera.

2. Laka i lako probavljiva ishrana

U akutnoj fazi bolesti (povišena temperatura, mučnina, dijareja) organizam ima smanjenu sposobnost varenja i apsorpcije. Zato treba birati:

  • Bareni krompir, rižu, mrkvu, bananu, jabuku (kuhana ili naribana)
  • Blage supe (povrtne ili pileće)
  • Integralni dvopek, tost hljeb
  • Pire od tikvica, bundeve, batata
  • Pileće i pureće meso (kuhano ili pečeno bez dodatne masnoće).

3. Podrška imunološkom sistemu

Vitamini i minerali ključni su za optimalno funkcioniranje imunološkog odgovora:

  • Vitamin C – citrusno i bobičasto voće, paprika
  • Vitamin A i E – mrkva, bundeva, maslinovo ulje, orašasti plodovi
  • Cink – sjemenke bundeve, integralne žitarice
  • Vitamin D – iz masne ribe ili iz dodataka prehrani
  • Probiotici – kefir i jogurt, naročito korisni tokom antibiotske terapije.

4. Očuvanje funkcije jetre i bubrega

Leptospiroza i slične infekcije mogu dovesti do oštećenja jetre i bubrega. Ishrana u tom slučaju treba biti blaga i zaštitna te treba izbjegavati:

  • Preveliki unos proteina (ograničiti na najviše 1 g/kg tjelesne mase ako su bubrezi zahvaćeni)
  • Prženu, masnu i začinjenu hranu
  • Alkohol, gazirane i energetske napitke
  • Konzervanse, aditive, industrijski prerađenu hranu.

5. Primjeri dnevnog jelovnika

Doručak:

  • Ovsena kaša s bananom i lanenim sjemenkama
  • Blagi biljni čaj
  • Integralni dvopek s malo meda

Užina:

  • Kefir ili jogurt s naribanom jabukom

Ručak:

  • Povrtna supa s malo bibera i prstohvatom kurkume
  • Pileći file (kuhan ili pečen bez masnoće)
  • Bareni krompir i tikvice

Užina:

  • Pomorandža ili grejp
  • Šaka badema (ako nema bubrežnih ograničenja)

Večera:

  • Rižoto s bundevom i maslinovim uljem
  • Salata od blanširanog špinata s limunovim sokom.

Korisno: pečene jabuke, čaj od šipka, đumbira i kurkume.

Napomena: Sve namirnice moraju biti pažljivo oprane pod jakim mlazom vode.

Farmakološka i nutritivna podrška:

  • Vitamin C: 500–1.000 mg dnevno
  • Vitamin D3: u obliku spreja ili kapsula, vrlo bitan u fazi oporavka i dizanja imuniteta, uz kontrolu nivoa vitamina u krvi
  • Cink: 15–30 mg dnevno
  • Probiotici: tokom i nakon antibiotske terapije
  • Prirodni imunomodulatori na bazi matične mliječi, veoma koristni u fazi oporavka nakon akutne infekcije.

Osim prilagođene ishrane, za zaštitu jetre u fazi oporavka (kada jetreni enzimi bilježe pad vrijednosti) preporučujem prirodni hepatoprotektiv na bazi silimarina, koji daje izvrsnu podršku funkciji i regeneraciji jetre.

Zaključak

Infektivne bolesti poput leptospiroze zahtijevaju holistički pristup liječenju. Dok se antibiotska terapija bavi uzrokom, nutritivna terapija pruža organizmu alate za brži i potpuniji oporavak. Pravilna ishrana, hidratacija, unos mikronutrijenata i probiotika, kao i ciljana farmaceutska podrška, mogu značajno utjecati na ishod bolesti.

U svakom slučaju, preporuke se moraju individualno prilagoditi zdravstvenom stanju pacijenta, laboratorijskim nalazima i uputama ljekara.

Reference:

1. Calder, P. C. et al. (2020). “Optimal nutritional status for a well-functioning immune system is an important factor to protect against viral infections.” Nutrients, 12(4), 1181.

2. McClave, S. A. et al. (2016). “Guidelines for the Provision and Assessment of Nutrition Support Therapy in the Adult Critically Ill Patient.” JPEN J Parenter Enteral Nutr, 40(2), 159–211.

3. Pappas, G. et al. (2008). “The globalization of leptospirosis: worldwide incidence trends.” International Journal of Infectious Diseases, 12(4), 351–357.

4. Gibson, R. S. (2005). Principles of Nutritional Assessment. Oxford University Press.

5. Gasparovic, V., & Krznaric, Z. (2022). “Nutrition support in infections and critical illness.” Croatian Medical Journal, 63(1), 35–45.

6. WHO. “Oral Rehydration Salts: Production of the New ORS.” World Health Organization, 2006.

Podijeli
Go Top